World


Tomorrow will see the world’s first commercial 4G mobile network here in Stockholm. In the beginning, it is expected that speeds will be around 50MBps and grow  to around 80MBps. TELIA is currently the only operator offering it ( http://www.telia.se/4g )

With 4G, users will be able to watch live HD videos using their mobile broadband.

In my view, less connected countries like those in Sub-Saharan Africa might gain by investing in 4G wireless networks instead of spending their limited resources on outdated wired networks that come with other challenges especially when trying to expand them.

By building 4th Generation networks, African countries would be able to combine services like TV, Phone and Internet and all this using an easy to deploy wireless system. Being a new technology makes it expensive but I sure am that, with time, it will become affordable.

Ubu noneho hari uburyo buhendutse bwo kwohereza ibigendajuru by’igerageza mu kirere (Satellites). Nizere ko abanyarwanda cyane cyane abiga muri KIST na UNR Butare batazacikanwa. Aha ndatekereza nk’abanyeshuri bashobora gufatanya barangiza amasomo ya BSc cyangwa MSc bakwohereza ikigendajuru.

Image of Satellite in the Sky

Igiciro ngo ni US$ 8000 (harimo ikigendajuru ndetse no kucyohereza). Iki kigendajuru ngo kikaba gipima 13 cm (Santimetero 13) ndetse na 0.75 Kg (amagarama 750).
Iki kigendajuru kiri mu bwoko bwa LEO kikajya kuri 310 Km uvuye ku isi hanyuma ntabwo kimara igihe kirekire mu kirere kuko nyuma y’ibyumweru bike kigaruka kigashya kigakongoka kikimara kwinjira mu mwuka w’isi.

Image of CubeSat


Ntekereza ko n’ibigo nka IRST bishobora guheraho byiga uko ibigendajuru byakoreshwa mu guteza u Rwanda imbere (Biramutse bibaye “made in Rwanda” ubanza atari njye gusa byatera akanyamuneza).

Inkuru irambuye iri kuri http://www.interorbital.com/TubeSat_1.htm

Discours du Roi des Belges Leopold II s’adressant aux missionaires en 1883:


[code]

Révérends pères et chers compatriotes.

La tâche qui est confiée est très délicate et demande beaucoup de tact. Vous partez certes pour évangéliser le Congo, mais cette évangélisation doit servir avant tout les intérêts de la Belgique.
L'objectif principal de votre mission au Congo n'est donc point d'apprendre aux nègres à connaître Dieu, car ils le connaîssent déjà. Ils parlent et se soumettent à un "Nzambi Pungu", un "Nzambé Mawenzi", et que sais-je encore. Ils savent que tuer, voler, coucher avec la femme d'autrui, calomnier et injurier est mauvais.
Ayons donc le courage de l'avouer, vous n'irez pas leur apprendre ce qu'ils savent déjà.
Votre rôle essentiel est de faciliter la tâche aux administratifs et aux industriels, c'est-à-dire que vous interpréterez l'Evangile de la façon qui servira au mieux nos intérêts dans cette partie du monde.
Pour ce faire vous veillerez, entre autres, à désintéresser nos sauvages des richesses dont regorgent leur sol et sous-sol, pour éviter qu'ils s'y intéressent et ne nous fassent une concurrence meurtrière et rêvent un jour de nous déloger de cette partie du monde, avant que nous nous enrichissions.

Votre connaissance de l'Evangile vous permettra de trouver des textes recommandant aux fidèles d'aimer la pauvreté, tel par exemple : "Heureux les pauvres, car le royaume des cieux leur appartient. Il est aussi difficile pour un riche de rentrer au ciel, qu'un chameau de passer dans le trou d'une aiguille, etc...".On fera donc tout pour que les nègres aient peur de s'enrichir pour mieux mériter le ciel, les soutenir petit à petit pour qu'ils ne se révoltent jamais un jour.
Les industriels et les administratifs seront obligés de se conformer à ce que je vous recommanderai. A vous, prêtres et pasteurs blancs, de temps en temps, de leur faire craindre le recours à la violence, les injures, les coups. Il ne faudrait pas que les nègres ripostent ou se nourrissent de vengeance.
Pour cela, on les enseignera par tous les moyens et vous insisterez pour qu'ils prennent exemple sur tous les saints qui ont tendu les joues, qui ont pardonné les offenses, qui ont reçu les crachats et insultes. Il faudrait les décourager et les détacher de tout ce qui pourrait leur donner le courage de nous affronter.
Je songe ici spécialement à leurs nombres fétiches de guerre, qu'ils prétendent ne point abandonner.
Votre action doit se porter essentiellement sur les jeunes afin qu'ils n'hésitent point à nous saluer, qu'ils ne se révoltent pas. Si le commandement des parents est en contradiction avec celui des missionnaires, l'enfant devra apprendre à obéir à ce que lui recommande le missionnaire qui est le père de son âme.
Insistez surtout sur la soumission et l'obéissance. Evitez de développer l'esprit critique dans vos écoles. Apprenez à vos élèves à croire et non à raisonner.

Ce sont là, cher compatriotes, quelques-uns des principes que vous appliquerez sans faille. Vous en trouverez beaucoup d'autres dans les livres et textes qui vous seront remis à la fin de cette séance. Vous y lirez donc ce que je vous recommande à vous prêtres et pasteurs blancs.
Evangélisez les noirs jusqu'à la moelle des os, afin qu'ils ne se révoltent jamais contres les injustices que vous allez leur faire subir. Faites-leur réciter chaque jour : "Heureux ceux qui pleurent, car le royaume des cieux leur appartient".
Convertissez les noirs au moyen des chicottes, gardez leurs femmes à la mission pendant neuf mois, afin qu'elles travaillent pour vous. Courtisez-les s'il le faut et exigez ensuite de ces convertis d'offrir un signe de reconnaissance, de bonne viandes - chèvres, poules, coqs et oeufs, chaque fois que vous visitez chaque village.

Faites tout pour éviter que les noirs ne deviennent jamais riches. Pour ce faire, chantez-leur chaque jour qu'il est impossible à un homme riche d'entrer dans le royaume des cieux. Faites-leur payer une taxe chaque semaine à la messe du dimanche. Détournez cet argent prétendument destiné aux pauvres pour avoir des magasins importants, là où vous êtes, paroisse, procure... Transformez ainsi vos mission en de gros centres commerciaux florissants et aidez légèrement les pauvres pour encouragez d'autres blancs à investir régulièrement.
Demandez aux noirs de mourir de faim et, vous autres mangerez cinq fois par jour.
En plus que vos ventres soient toujours plein de bonnes choses et que vos bouches exhalent partout l'odeur des oignons, instituez pour eux un système de confession qui fera de vous de bons détecteurs, ou détectives pour dénoncer tous les noirs à une prise de conscience pour la revendication de l'indépendance nationale.
Enseignez-leur une doctrine que vous ne mettrez jamais en pratique et, s'il vous demandent pour quelle raison vous avez un comportement contraire à ce que vous prêchez, répondez-leur : "Vous, les noirs, suivez ce que nous disons et non ce que nous faisons".
Et s'il répliquent en disant : " Une foi sans oeuvre est une foi morte", fâchez-vous en appliquant le fouet, et répétez leur : "Heureux ceux qui croient sans protester"

[/code]

This should be a lesson to all African leaders whose ideas are hardly known. We are in the digital age.

President of Iran, Mahmoud Ahmadinejad

Ahmadinejad, the President of Iran has a blog that he (himself) updates. He uses 15 minutes every week on it (reading or posting). It is accessible at http://www.ahmadinejad.ir/
I remember some months ago when the Blog of the Swedish Minister of Foreign Affairs (and former prime minister) caused controversy. This was mainly due to journalists who don’t know if the ideas on the Minister’s blog should be taken as views of his Ministry or not.
Also, the prosecutor launched an inquiry into whether the Minister breached the law when some hate comments passed several days on his blog. This was about Anti-Palestian comments posted by some visitors (readers) of the blog. Under Swedish law, such comments should be removed by the blog maintainer.

Let me hope that African leaders in general, and Rwanda, my country, in particular will in the near future set up blogs where they post regularly and let us “Baturage” post comments, suggestions and questions. That way, they will make sure that they have something interesting to blog about. And those who pass months without any post will have given a clear idea of how well they sleep at work.

Maze kumenya ko Rwandatel ubu iri gutegekwa n’umunyarwanda ukiri muto nashimishijwe n’icyo gikorwa. U Rwanda ruzazamurwa n’amaboko y’abana barwo.

Hari impamvu nyinshi zituma numva iki ari igikorwa cy’ingenzi:

  • Ni umunyarwanda: ntabwo tugomba kujya duhora twisuzugura ngo nta mupfumu iwabo. Kubera iki se umuntu adashobora kuba umupfumu iwabo igihe abibashije?
  • Ni muto: amaraso y’ubuto atuma umuntu ashakisha ibyinshi byagirira akamaro ibyo akoramo. Aba ashobora gukora ijoro n’amanywa adakorera cyane cyane “supelemanteri (mu kirundi)” ahubwo nawe ubwe ari kwiyubaka mu bumenyi bushya kuko ibya tekinoloji bihinduka buri munsi utabikurikiye byagusiga. Hari umugani witwa uw’Abidishyi mbona waranditswe mu rwego rwo gutesha agaciro abakiri bato werekana ko iyo abakiri bato bategetse byose bihita byangirika. Ariko njye nywushyira mu rwego rwa poropagande yo kwimira abakiri bato.
  • Yigeze kwikorera (business owner): iyi ni ingingo y’ingenzi nayo kuko umuntu wigeze kwikorera n’iyo akoreye undi (n’iyo yaba Leta) akora nk’uwikorera agakora uko ashoboye kwose. Umuco wo kwikorera utuma umuntu adahora ategereje gushimwa gusa.

Icyo nakwifuza muri ibi byose ni uko n’ibindi bigo bya Leta byakwegurirwa abakiri bato maze tukareba niba batari bugire icyo barusha abagiye babitegeka kera wasangaga akenshi bari hafi kujya mu kiruhuko cy’iza-bukuru.

Hari umwarimu wigeze kunyigisha agakunda kuvuga ngo [code]Experience is somehow a very bad thing, because those who count only on experience are less innovative. They keep saying: we have been doing things this way and we have never had problems, why should we change?[/code]

Ibi simbivugiye kwemeza ko uburambe ku kazi bugomba gutuma ugakora yirukanwa, ahubwo ni uko nibwira ko biba ngombwa kugerageza ibintu bishya naho ubundi wasigara inyuma burundu. Aha rero ba njennyeri bakiri bato bagira akamaro maze bagakorana n’abo bafite uburambe bateza ibigo byabo imbere.

Iyi nkuru ivuye ku rubanza rwaciwe muri Amerika (USA) (Ikirego | Kwemera icyaha). Cyokora sindamenya uwo mukozi bavuga uwo ari we. Nizere ko abashinjacyaha b’i Kigali bari bugire icyo babitubwiraho mu minsi iri imbere.

Ibi bikurikira biri ku ipaji ya munani.

[code]
B. Bribes in Rwanda
25. At the direction of defendants Ott and Young, Amoako negotiated with an employee of Rwandatel in February 2002 to obtain a carrier agreement between ITXC and Rwandatel. With the full knowledge and approval of Ott and Young, Amoako promised to compensate the Rwandatel employee as an agent of ITXC if he would influence Rwandatel to agree to favorable terms for the exchange of telecommunications traffic with ITXC. The Rwandatel employee agreed and became ITXC's agent (hereinafter "the Rwandatel Agent").
26. On February 28,2002, Rwandatel and ITXC entered an agreement to exchange telecommunications traffic (hereinafter the "Rwandatel Carrier Agreement"), which the Rwandatel Agent signed as an employee of Rwandatel.
27. On July 2,2002, ITXC entered into a formal agent agreement with the Rwandatel Agent, which defendant Ott signed on behalf of ITXC. The agreement entitled the Rwandatel Agent to $0.01 for each minute of telephone traffic that ITXC was
able to complete to telephone subscribers in Rwanda (as well as in Burundi and Uganda where Rwandatel had the right to complete telephone calls) under the Rwandatel Carrier Agreement. Pursuant to the agent agreement, Ott and Young approved a payment to the Rwandatel Agent of $26,155.1 1 on September 1 1,2002. ITXC made this payment
through a wire transfer from its account at PNC Bank in New Jersey to the account of the Rwandatel Agent at Standard Chartered Bank in Dubai.
28. Ott and Young caused ITXC improperly to record the foregoing payment to the Rwandatel Agent as a legitimate expense on ITXC's books and records.
29. At all relevant times, Ott and Young knew that the Rwandatel Agent was an employee of the foreign government-owned Rwandatel. The sole purpose of the payment was to influence the Rwandatel Agent, a foreign official, to steer the Rwandatel Carrier Agreement to ITXC and thereby enable it to obtain and retain business with Rwandatel.
30. There was no legitimate purpose for the payment. In fact, as a result of the agreement with the Rwandatel Agent, ITXC earned profits of $217,418 from selling telephone service to customers calling Rwanda, Burundi and Uganda. ITXC could not have made such sales without having the Rwandatel Carrier Agreement that resulted from the bribes paid to the Rwandatel Agent.[/code]

Nahoze ndi gusoma ilisiti y’abantu bakize kurusha abandi ku isi ariko nsanze nta munyafurika wirabura uri muri 200 ba mbere. Nyamara uwakora ibarura ry’abica bene wabo kurusha abandi sinzi ko Afurika yabona umwanya uri kure cyane !!!

Cyokora hari aho nsomye ko cya gisambo Mobutu ngo yari atunze ibya mirenge nawe da. Kandi uwo mutungo we ukaba ungana n’imyenda Zaïre (Congo) yari ifitiye ibihugu by’amahanga.

Ntabwo namenya neza igituma nta banyafurika birabura bari ku ilisiti y’abantu bakize ariko nakwemeza ntashidikanya ko kuba “nta mupfumu iwabo” bishobora kuba bifite uruhare (n’ubwo rwaba ruto) muri ibi. Mu gihe umuntu atangiye kuzamuka bene wabo bashaka uburyo bamugusha.

Oprah Winfrey niwe mwirabura ukize kurusha abandi (Forbes magazine) akaba ari umunyamerika (cyane cyane mu mpapuro kimwe na Jackson). Ariko rero birashoboka ko hari ibindi bisambo biri ku butegetsi muri Afurika bifite menshi kurusha Oprah nubwo bitavugwa kubera ko aba ahishe hirya no hino kuko bitatinyuka gusobanura aho byayakuye mu gihe abaturage bicira isazi mu jisho.

C’est parti Hugo Chavez a finalement déclaré que son pays, le Venezuela, quitte ces deux institutions néo-coloniales dont le but numéro un est de perpétuer la pauvreté et la misère des pays en voie de développement.

Même si ce n’est pas envisageable, espérons que cette décision va pousser les propriétaires de ces institutions à penser à une réforme complète.

Quelques liens:

Reka ngire icyo mvuga ku nyandiko z’abandi banyarubuga bagize icyo bavuga kuri posting yanjye y’ubushize yerekeye privatisation mu Rwanda. Nkaba nishimira uburyo tuganira ku bibazo by’igihugu. Iyo rero uburyo bikorwa butanoze, icyo gihe ikabazo ntikiba kikiri
privatization ahubwo iba ari uburyo ikorwa, mu bihugu bimwe yakozwe
nabi cyane nka Ukraine, na Russia kuburyo ubu barimo barabisubiramo!
” (Shyaka)

Urakoze kubivuga ko muri Ukraine na Russia ubu bari gusubiramo Privatization. Icyo Privatisation yamaze muri ibi bihugu ni “creating a class of billionaires” gusa. Hanyuma bamara gukuramo ayabo, Leta ikongera igasubirana ibyo bipampara, ikabishyiramo andi mafaranga kugira ngo byongere bigire ubuzima, maze ikongera ikagurisha. Nyuma na none abazafata ubutegetsi bashobora kuzasanga n’impamvu zatumaga bigurishwa zitarafatikaga. Sinzi rero niba iyi gatebe-gatoki dukwiriye kuyifuriza u Rwanda.

Tugarutse ku Rwanda, urabizi kandi najye ndabizi, Rwandatel yakoraga nabi kandi impamvu si iyindi ni uko abayiyobora bashyirwagaho n’abanyapolitiki!” (Shyaka)

Nibyo koko RwandaTel yakoraga nabi. Ariko impamvu y’iyo mikorere mibi ntabwo tuyibona kimwe Shyaka. Ntabwo ari uko abayobozi bayo bashyirwagaho n’abanyapolitiki. Ahubwo njyewe mbona ari uko bashyirwagaho bakumva bari hejuru y’amategeko ndetse bamwe nta n’ubushake babifitemo . Ibi rero ni bibi cyane kuko niba umuntu atwara amafaranga ya RwandaTel (Leta) maze bigashirira aho kuko ari umunyabubasha bwinshi cyane, nta kizabuza uzamusimbura nawe kuyatwara. Urumva rero ko icyangombwa atari ukureba ushyiraho nde; ahubwo ni ukureba impamvu iyo bimaze kugaragara ko yakoze nabi adakurikiranwa agahanishwa juste kuvanwa ku buyobozi rimwe na rimwe akanagabirwa undi mwanya. Ibi nta kindi bimara usibye kuburira uzamukurikira ngo nakoramo azakoreremo rimwe atware menshi kuko nibigaragara ko yakozemo ashobora kuzavanwaho (Cyokora akaba abizi ko ntacyo azaba, ko bizashirira aho).

Iyo rero umutegetsi wo hejuru ahugiye mu kwiba amafaranga y’ikigo yashinzwe gucungira abanyarwanda, nta kindi abakozi bo hasi bakora kuko baba bazi ko ntawe uzababaza. Ntaba azi n’ibyo ikigo cye gishinzwe kuko aba yibwira ko akazi kacyo mu gihugu ari ukumugaburira gusa. Aha rero urumva ko hierarchie yose ihita irwara.

Byose biragenda bikagwa kuri “Mauvaise Gestion” na “Systeme Judicaire” idakora akazi kayo kubera gutinya abanyabubasha. Nk’uko nabivuze muri message yanjye ya mbere, ntabwo imikorere mibi yatuma dushyira igihugu muri danger (kugurisha ibigo strategique ku banyamahanga), ahubwo ni ukureba ko iyo mikorere mibi yavaho. Niba rwose ikibazo ari ugushyirwaho n’abanyaPolitiki, uwashyiraho se nka commission y’aba-Experts bakajya bashyiraho uwo muyobozi byakunda? Proposition yanjye yaba ko Leta yagumana ibyo bigo ahubwo hakigwa ku miyoborere yabyo. Nk’urugero, hajya habaho ipiganwa (riciye mu mucyo) buri myaka ibiri ry’abantu bashaka kuyobora RwandaTel, Electrogaz, … kandi bakerekana icyo bateganya gukora muri iyo manda yabo (ibintu précis). Bityo batakigeraho bakaba bagaragaye ntibongere gusubizwaho ndetse bagafatirwa ibyemezo. Kandi nk’uko mbyemera, ibyo bigo bya Leta si byiza ko bigira Monopole. Yaba iyanditse mu mategeko cyangwa se iyo byakwiha bikoresheje umutungo wabyo mwinshi (nka bimwe bya Microsoft). Buriya ntubibona ko Terracom ishobora kuzarangiza ibaye Monopole bikanabura igaruriro? Ishobora kuzakoresha amafaranga maze abandi bakabura aho bahera. None se Shyaka, wambwira icyo bimaze gukuraho “a state-owned monopoly” hanyuma ukayisimbuza “a privately-owned monopoly”? (byajya gupfa byose ikaba “a foreign-owned monopoly”).

Uko byagenda kose mu gihe twe ubwacu tutari twabona amafaranga ahagije, tugomba kwemera abanyamahanga bakaza tugafatanya, icyangombwa ni uko imyanya y’ubuyobozi byibuze 80% iba irimo abanyarwanda” (Shyaka)

Gufatanya ni byiza kuko abishyize hamwe ngo nta kibananira. Nkwibarize nti iyo compagnie iguze indi biba biri gufatanya? Njyewe numva atari byo kuko icyo gihe imwe iba ibaye “property” y’indi (Muri Maths babyita Inclusion aho kuba Intersection). Ikaba yayikoresha icyo ishaka ikurikije amategeko (iyo ayo mategeko ahabwa agaciro kayo) cyangwa ikurikije uko nyirayo abyumva (iyo ayo mategeko asuzugurwa cyangwa atariho). Ejo Microsoft bayiciye amande ya Miliyoni 32USD muri South-Korea kubera kwiharira amasoko ikoresheje amafaranga n’amayeri. Urambwira ko ubucamanza bwo mu Rwanda bureka abanyabubasha bibye bushobora gutinyuka Microsoft? Uko rero niko batatinyuka na Terracom.

Hari icyo nagirango nongereho ni uko ariya masosiyete aba ari autonome muri economical management and so the gov becomes a normal shareholder. any shareholder decides what to do with his shares anytime as long as he moves to a more strategic position.” (Gasore)

Njyewe informations mfite ni uko Terracom yaguze shares zingana na 99% Leta yari ifite muri RwandaTel. Assuming this info is correct, kandi ukaba ucyemera biriya naciyeho umurongo sinzi impamvu utemeranya nanjye ko biteye ikibazo.
Leta yacu kugurisha ibigo byayo si bibi na gato nawe uri umuprivate
ukaba ufite imari ahantu ubona udashobora kuyicunga neza urayitanga
that happens everywhere.
” (Gasore)

Iyi ngingo sinsobanukiwe neza impamvu uyivuze kuko Leta ntabwo ari “a private company or business”. Personnaly, I am a business owner, so when I find that a certain area is not profitable, I move to a brighter one. Should this happen to the Government? My answer is no. Ari ibyo Electrogaz ntiyazigera ishyira umuriro ahantu hadatuwe cyane cyangwa hatuye abakene kuko amafaranga yo kuwuhageza yaba ari gupfa ubusa (capitalism). None ni ikihe cyizere ufite ko Terracom izita kuri Rural Telephony mu gihe ibizi ko abaturage baho nta mafaranga yo kuyishyura bafite? Ariko Rwandatel, as a public institution, yagombye kuba ifite mu nshingano zayo guteza imbere itumanaho mu byaro. Kuvuga rero ko kugurisha ibigo bya Leta atari bibi na gato numva nagusaba kugira nk’ijambo wabwira bariya bakozi birukanwe nta n’icyizere cyo kubona akandi kazi kuko n’abari hanze barakabuze (Assuming that your mother or brother is among them).

Naho ku bushobozi usanga still tukiri inyuma iyo urebye surtout nka
performance y’ amabanki y’ abanyyagihugu aha ndavuga nka BCDI,
COGEBANQUE, Bancor, usanga zo zidashobora kutubonera loans zikenewe
ngo tube twagura biriya bigo
” (Gasore)

Bwana Gasore, niba UMUSESO waravugaga ukuri, bariya banyarwanda bambuye ama Banks yo mu Rwanda amafaranga angana iki? [Nyina wa] Gahima yaba yarahawe amafaranga angana iki na BACAR? [Unyumve neza ntacyo mpfa nawe ariko sinabashije kumenya icyo yari agiye kuyamaza kuko ni umubyeyi ukuze bihagije. I am sorry kumuvuga kuko nubaha ababyeyi cyane.] Urumva rero ko hano tugaruka kuri cya kibazo cya “Fair Competition” and “rule of law“. Kubera iki [Nyina wa] Gahima ayabona les jeunes ingénieurs ntibayabone? Ni ukubera ko na Banks zitinya abanyabubasha zikabaha amafaranga bagiye kubika kandi babizi neza ko batazayishyura. Ayo mafaranga ahawe abagiye kuyabyaza umusaruro, wumva abanyarwanda batabona akazi ari benshi? (Cyokora ubanza iki kibazo cy’amabanki kitajyanye cyane n’iri gurishwa ry’ibigo bya Leta tuganiraho).

Leta ni tuyifashe hasi, twisake turebe ce que nous valons, hanyuma
tubone uko tujya gupigana n’abo banyamahanga, naho ubundi leta zacu
zizakomeza kuba “care takers”, harya vijoni 20/20 izatangira ryali?
” (Rugura)

Rugura, gupigan[w]a n’abo banyamahanga ni ingenzi. Gupiganwa nabo ariko rero ntibishoboka igihe barangije kutugura kuko biba bibashyize muri “Position” itatworohereza ipiganwa ahubwo ibashyira igorora. Kandi wibuke ko babanza gukora “travail psychologique” yo kutwemeza ko ntacyo tubashije (ingero zirahari). Ibyo babishoramo amafaranga n’imbaraga nyinshi bagakoresha institutions Internationales. Cyokora reka twizere ko ubwo umunyarwanda ariwe utegeka BAD (ADB) bizahinduka maze akazi ko kutwoza ubwonko ntikorohe. Mr Rugura, do you beleive an act leading to a lay off of 40% of the Rwandatel employees has stopped our government from being a “care taker”? Virtually, Yes. In reality, No.

… even in China foreign companies have foreign presidents, … ” (Rugura)

N’ubundi ntabwo nigeze nsaba ko foreign companies zagira necessairement Rwandese presidents n’ubwo bibaye bitaba bibi.

Ikibazo nakubaza ni: Are there chinese state-owned companies with foreign presidents? If yes, why? If no, why?

Ni iki gitera some latin-american governments kwamagana imigambi ya Bush na IMF?

Icyo nemeza n’uko mwembi ntawaba yarasomye agreements zakozwe
hagati ya Leta n’abo baguze ibyo bigo,cyane cyane kubyerekeye
imikoranire yabo na BNR,Tresury,no kubirebana na fonctionnement
na transparency.
” (Musonera)

Uzi kuraguza umutwe rwose kuko ni byo koko ntabwo nasomye izi agreements. Uzifite waha abanyarubuga (nanjye ndimo) uburyo bwo kuzisoma. Usibye ko ntazi niba kuzisoma hari icyo byahindura ku mizi y’ikibazo nyacyo. Njye navugaga cyane ku mpamvu yatuma izo agreements zibaho. Kubera iki? Impamvu nabashije kumva (hear) ni ziriya zijyanye n’imicungire mibi kandi nizo nagize icyo mvugaho.

Mwabaye muretse mukareba difference y’ibigo
byigenga ubu,mukabigereranya na mbere,maze tukazabona kwigisha
Economie kuri Internet?
” (Musonera)

N’ubundi njye sinigeze ndwanya ibigo byigenga. Muri Posting yanjye birimo. Economie yo ubanza ntanashobora kuyigisha kuko sinyizi bya gihanga.

Mukamabano Claudine ati “niba rero tugikoronijwe ibyo simbizi ? kuko ikigaragara n’uko duha agaciro abanyamahanga kurusha abanyarwanda“. Nanjye nti mbona ubukoloni bwaravuyeho mu mpapuro ariko mu migirire buracyahari mu bwihisho. Hari uwambwiye ko muri Gabon barya inyama zivuye mu Bufaransa. Ngo rimwe na rimwe ujya gusura umuntu akakubwira igituma adafite inyama ari uko “Le cargo n’est pas venu!!“. Na none ngo Gabon bayihaye ubwigenge abize bayo batabushaka; bo bishakiraga kuba intara y’u Bufaransa. Wumva ibi bitababaje?

Mbaye mbashimiye mwese tuganira kuri iyi ngingo.

Thanks

Emery

—– Original Message —–

From: Gasanaja

To: rwanda-l@yahoogroups.com

Sent: Tuesday, December 06, 2005 23:03

Subject: [rwanda-l] Re: Kugurisha ibigo bya Leta ni amakosa

Dear Vincent:

Thank you for your comment. The main reason you hear about
privatization in Rwanda is mismanagement, but whose fault? I also
believe that our government is mismanaged, should we privatize it?
As you know, we cannot stop the privatization in Rwanda. It has
become the quick way to get rich for members of the government. We
cannot stop it, but at the same time, we cannot keep quiet. At least
we have to say something even if we are preaching to the wrong
choir.
Frankly, we continue to see dirty tricks of scheme that deprive
Rwandan people of honest services. We the people have the right to
honest service from our public officials; it is a right, not a
privilege. You may disagree with me, but corruption occurs when
officeholders agrees to misuse their offices in expectation of gain,
as we continue to see it in Rwanda. The people have no say in the
entire privatization. Few unelected officials make decision for us
like we do not exist. Do you like that?
Our official owe to the public a fiduciary duty and that is what we
are demanding, and the failure to disclose material information, as
we saw in Rwandatel privatization, breach this duty and constitute a
violation of fraud.

We have to show that we disapprove their move. At least I as a
citizen, I believe I have that duty.

Regards,

Justin Gasana

— In rwanda-l@yahoogroups.com, “rugura” wrote:
>
> Gasana na Nzeyimana
>
> Kwica amategeko bitandukanye no kutayagira, there is a political
> aspect you seem to forget in the privatization, and there is a
> social aspect of it.
> Nk’ino aha muli Canada amatora yegereje Unions are throwing their
> support over the “left leaning parties”, the “right leaning” or
> conservatives being pro-privatization, liberals having one leg
each
> side, democrats and republicans have the same tendancies in the
> states, labors and tories in britain same.
> Nimube ba Péans economiques, ndakeka ko mutazabura ababaha
> informations mumiteganyilize ya provatization mu Rwanda, aliko
> kwihandagaza ngo ni IMF itanga amategeko byaba ali half-truth,
even
> in China foreign companies have foreign presidents, tugaye
ibikwiye
> kugawa, aliko twe gukabya mu ruhande utwali rwo rwose, nyamara
> mwitonze Rutigita na Gasore babaha informations mwifuza,
mutazibatse
> nka ba “Robin hood”
> We still have a long way to go, the rule of law we claim to be
> ridding on command mutual respect.
>
> Rugura
>
>
> — In rwanda-l@yahoogroups.com, “gasanaja” wrote:
> >
> > Nzeyimana we,
> >
> > Uvuze neza cyane. Najye ibyo mvuga aha ariko benewacu
> bakabihindura
> > intambara n’urwango.
> >
> > Komera,
> >
> > JG
> >
> > — In rwanda-l@yahoogroups.com, “NZEYIMANA Emery Fabrice” wrote:
> > >
> > > Banyarubuga muraho murakomeye?
> > >
> > > Maze iminsi nibaza ku igurishwa ry’ibigo bya Leta nkaba nifuza
> > kugira icyo mbivugaho.
> > > Nibaza niba ari ngombwa ko ibyo bigo bigurishwa kuko nsanga
> > impamvu zitangwa n’uburyo bikorwamo bidafite ishingiro.
> > >
> > >
> > > Ibigo bya Leta bitegekwa nabi kandi ntabwo byunguka
> > >
> > > IMF na World Bank zikoreshejwe n’ibihugu bikaze zitegeka
ibihugu
> > byoroheje kugurisha ibyo bigo bigamije inyungu zihishe. Kandi
> > barabizi ko kubera Corruption yamunze ibi bihugu byacu
babigurisha
> > n’ababasha gutanga ruswa nyinshi. Igikurikiraho ni uko
> abanyamahanga
> > baza bakigabiza ibyo bigo, bakirukana abakozi b’abanyagihugu,
> > inyungu zose bakuramo bakajyana iwabo. Ayo mafaranga niyo
yirirwa
> > atangwamo Aide Sociale ku baturage babo naho abacu bicira isazi
mu
> > jisho. Ayo mafaranga akoreshwa mu mirimo inyuranye iwabo.
> > >
> > > Ku bwanjye numva aho kugurisha ikigo cya Leta urwitwazo
rwabaye
> ko
> > gitegekwa nabi ahubwo hagombye gushakwa uburyo cyategekwa neza.
> > Kandi birashoboka kuko ubucamanza n’ubugenzacyaha buramutse
> > bwemerewe gukora akazi kabwo neza nta kuvangirwa bibayeho,
> > abategetse ibyo bigo nabi bagahanwa by’intangarugero,
bagasimbuzwa
> > abandi babishoboye hatabayeho icyenewabo, hagakurikizwa
ubushobozi
> > nta kugabirwa, byose byatungana.
> > >
> > > Ese noneho igihugu nikiyoborwa nabi tuzagiteza cyamunara?
Nigeze
> > kumva kuri Radio BBC aba-taximen b’i Burundi bavuga ko uBurundi
> > bwabuze ubutegeka bityo bukaba bukwiye kugurishwa maze buri
> muturage
> > bakamuha aye noneho abo ba-taximen bakigira kuba muri Kenya
> > n’ahandi. Njyewe siko mbibona kandi numva ibi
ari “agahomeramunwa”
> > wa mugani w’abarundi. Ntibishoboka ko igihugu gituwe n’abantu
> > miliyoni 8 cyabura abantu bo kugitegeka cyangwa kugitegekera
ibigo
> > byacyo. Biriya bigo rero byibwa n’abo banyamahanga
babifashijwemo
> > n’abanyarwanda bikwiye kugarurirwa abenegihugu. Inyungu
zibivuyemo
> > zikarushaho kugirira abanyarwanda akamaro.
> > > Kuba ibyo bigo bitegekwa nabi ni uko bitegekwa n’abantu
> > batabifitiye ubushobozi cyangwa se ntibahabwe uburenganzira
> buhagije
> > ahubwo bagahora bakorerwamo. Ikindi ni uko hari abasabwa
> kubitegeka
> > bakagira ngo barabyeguriwe; hakiyongeraho ko amategeko mu bihugu
> > byacu agaragara nk’impapuro yanditseho zicibwa igihe bishakiwe
> > n’abanyabubasha ugasanga babaye ba simbikangwa ibya Leta bikaba
> > akarima kabo.
> > >
> > > Hakenewe abashoramari b’abanyamahanga
> > >
> > > Ni byiza ko hagira abanyamahanga baza gushora imari yabo mu
> > Rwanda. Ariko rero gushora imari yabo mu Rwanda ntibigomba kuba
> > imbogamizi ku banyarwanda bashaka gushora imari yabo mu Rwanda
> > rwabo. Imari y’abanyarwanda nyibona kwinshi. Harimo amafaranga
> > ndetse n’ibitekerezo. Kuba abo banyamahanga baba bafite
amafaranga
> > menshi ntabwo bivuga ko bakora neza kurusha abanyarwanda. Kubera
> ko
> > ntawe umenya byose, hari aho dukeneye abo banyamahanga ariko si
> > hose. Ndetse ushobora no gusanga muri Secteur iyi n’iyi
badakenewe
> > 100%. Urugero ni muri ICT. Isi isa n’aho yabaye igihugu kimwe
aho
> > ubumenyi butagipfa kwiharirwa n’abantu bamwe. Birababaje rero
> kumva
> > ngo abantu aba n’aba ndetse b’abanyamahanga nibo bemerewe
gukorera
> > mu Rwanda bonyine kandi hatabuze abanyarwanda babibashije.
> > RwandaCell, Terracom, ComputerPoint, … zihariye amasoko yo mu
> > Rwanda kandi zigasarura zijyana iwabo mu gihe abanyarwanda
bahari
> > kandi babishoboye babuze akazi. Abo banyarwanda iyo bafite akazi
> > barifasha ndetse bakanafasha na bene wabo iyo mu giturage
> n’ahandi.
> > Iyo bafite akazi nibo bubaka amazu mu gihugu. Iyo bafite akazi
> nibo
> > babasha kurihirira abandi banyarwanda amashuri n’ibindi. Iyo
> bafite
> > akazi batanga imisoro izamura igihugu n’abagituye. Mu gihe abo
> > banyamahanga basarura bajyana iwabo umunyarwanda ntibigire icyo
> > bimumarira.
> > >
> > > Ni ngombwa ko ibyo bigo bya Leta bibaho kugira ngo igihugu
> cyizere
> > umutekano wacyo. Guha abanyamahanga ubushobozi ndengakamere mu
> rwego
> > rw’ingufu n’itumanaho ni amakosa akomeye cyane. Guha
abanyamahanga
> > ubushobozi ndengakamere mu rwego rw’ubuhinzi n’ubworozi uba
> ushubije
> > igihugu mu bukoloni. Babishatse bashobora guhagarika ubuzima
cyane
> > cyane ko amategeko yo mu bihugu byacu ntacyo aba ababwiye. Baba
> > bagendera ku y’iwabo badakangwa n’ikintu icyo ari cyo cyose.
> > >
> > >
> > > Umwanzuro:
> > >
> > > Ibigo bya Leta bikwiye kubaho ahubwo hakigwa uburyo byacungwa
> > neza. Bakagendera ku ngero nyinshi kandi zifatika z’izindi Leta
> > ndetse zinarimo izishuka iz’iwacu muri uko kugurisha. Leta
> > y’Ubufaransa ifite ibigo byinshi kandi bikora neza ndetse
> > bikanapiganwa n’ibyigenga. Leta y’Ubwongereza iri kwiga uburyo
> > yakwongera kugira ijambo rya nyuma mu rwego rw’ingufu nyuma yo
> > kururekura. Leta ya Suwedi ifite ibigo byinshi kandi bikora neza
> > kandi bipiganwa n’ibyigenga nta kibazo. Leta ya Noruveji ifite
> ibigo
> > byinshi kandi bikora neza.
> > >
> > > Icyihutirwa muri ibi byose ni ugushyiraho amategeko agenga
> > ipiganwa mu bucuruzi (Fair competition) kandi ayo mategeko
> > agakurikizwa. Na none ubucamanza bukwiriye kujya bukurikirana
> > abanyereza umutungo w’ibyo bigo bya Leta. Hato ejo inteko
> > y’abadepite ntizayoborwe nabi ngo itezwe cyamunara. Polisi
> y’igihugu
> > nikora nabi yegurirwe abanyamahanga. …
> > >
> > > Na none gushyiraho ibyo bigo bya Leta ukabiha Monopole
byangiza
> > ipigangwa umunyagihugu wese yagombye kugiraho uburenganzira.
Bityo
> > abantu bose bakaba bategetswe gushaka akazi muri icyo kigo
kimwe.
> > Ikigo cya Leta gishobora gupiganwa n’icyigenga kandi byombi
> > bikunguka bikanungura abanyarwanda.
> > >
> > >
> > >
> > > Njyewe ni uko mbibona kandi uwampora ko tutabibona kimwe azaba
> > andenganyirije ubusa.
> > >
> >

Maze iminsi nibaza ku igurishwa ry’ibigo bya Leta nkaba nifuza kugira icyo mbivugaho.

Nibaza niba ari ngombwa ko ibyo bigo bigurishwa kuko nsanga impamvu zitangwa n’uburyo bikorwamo bidafite ishingiro.

Ibigo bya Leta bitegekwa nabi kandi ntabwo byunguka

IMF na World Bank zikoreshejwe n’ibihugu bikaze zitegeka ibihugu byoroheje kugurisha ibyo bigo bigamije inyungu zihishe. Kandi barabizi ko kubera Corruption yamunze ibi bihugu byacu babigurisha n’ababasha gutanga ruswa nyinshi. Igikurikiraho ni uko abanyamahanga baza bakigabiza ibyo bigo, bakirukana abakozi b’abanyagihugu, inyungu zose bakuramo bakajyana iwabo. Ayo mafaranga niyo yirirwa atangwamo Aide Sociale ku baturage babo naho abacu bicira isazi mu jisho. Ayo mafaranga akoreshwa mu mirimo inyuranye iwabo.

Ku bwanjye numva aho kugurisha ikigo cya Leta urwitwazo rwabaye ko gitegekwa nabi ahubwo hagombye gushakwa uburyo cyategekwa neza. Kandi birashoboka kuko ubucamanza n’ubugenzacyaha buramutse bwemerewe gukora akazi kabwo neza nta kuvangirwa bibayeho, abategetse ibyo bigo nabi bagahanwa by’intangarugero, bagasimbuzwa abandi babishoboye hatabayeho icyenewabo, hagakurikizwa ubushobozi nta kugabirwa, byose byatungana.

Ese noneho igihugu nikiyoborwa nabi tuzagiteza cyamunara? Nigeze kumva kuri Radio BBC aba-taximen b’i Burundi bavuga ko uBurundi bwabuze ubutegeka bityo bukaba bukwiye kugurishwa maze buri muturage bakamuha aye noneho abo ba-taximen bakigira kuba muri Kenya n’ahandi. Njyewe siko mbibona kandi numva ibi ari “agahomeramunwa” wa mugani w’abarundi. Ntibishoboka ko igihugu gituwe n’abantu miliyoni 8 cyabura abantu bo kugitegeka cyangwa kugitegekera ibigo byacyo. Biriya bigo rero byibwa n’abo banyamahanga babifashijwemo n’abanyarwanda bikwiye kugarurirwa abenegihugu. Inyungu zibivuyemo zikarushaho kugirira abanyarwanda akamaro.

Kuba ibyo bigo bitegekwa nabi ni uko bitegekwa n’abantu batabifitiye ubushobozi cyangwa se ntibahabwe uburenganzira buhagije ahubwo bagahora bakorerwamo. Ikindi ni uko hari abasabwa kubitegeka bakagira ngo barabyeguriwe; hakiyongeraho ko amategeko mu bihugu byacu agaragara nk’impapuro yanditseho zicibwa igihe bishakiwe n’abanyabubasha ugasanga babaye ba simbikangwa ibya Leta bikaba akarima kabo.

Hakenewe abashoramari b’abanyamahanga

Ni byiza ko hagira abanyamahanga baza gushora imari yabo mu Rwanda. Ariko rero gushora imari yabo mu Rwanda ntibigomba kuba imbogamizi ku banyarwanda bashaka gushora imari yabo mu Rwanda rwabo. Imari y’abanyarwanda nyibona kwinshi. Harimo amafaranga ndetse n’ibitekerezo. Kuba abo banyamahanga baba bafite amafaranga menshi ntabwo bivuga ko bakora neza kurusha abanyarwanda. Kubera ko ntawe umenya byose, hari aho dukeneye abo banyamahanga ariko si hose. Ndetse ushobora no gusanga muri Secteur iyi n’iyi badakenewe 100%. Urugero ni muri ICT. Isi isa n’aho yabaye igihugu kimwe aho ubumenyi butagipfa kwiharirwa n’abantu bamwe. Birababaje rero kumva ngo abantu aba n’aba ndetse b’abanyamahanga nibo bemerewe gukorera mu Rwanda bonyine kandi hatabuze abanyarwanda babibashije. RwandaCell, Terracom, ComputerPoint, … zihariye amasoko yo mu Rwanda kandi zigasarura zijyana iwabo mu gihe abanyarwanda bahari kandi babishoboye babuze akazi. Abo banyarwanda iyo bafite akazi barifasha ndetse bakanafasha na bene wabo iyo mu giturage n’ahandi. Iyo bafite akazi nibo bubaka amazu mu gihugu. Iyo bafite akazi nibo babasha kurihirira abandi banyarwanda amashuri n’ibindi. Iyo bafite akazi batanga imisoro izamura igihugu n’abagituye. Mu gihe abo banyamahanga basarura bajyana iwabo umunyarwanda ntibigire icyo bimumarira.

Ni ngombwa ko ibyo bigo bya Leta bibaho kugira ngo igihugu cyizere umutekano wacyo. Guha abanyamahanga ubushobozi ndengakamere mu rwego rw’ingufu n’itumanaho ni amakosa akomeye cyane. Guha abanyamahanga ubushobozi ndengakamere mu rwego rw’ubuhinzi n’ubworozi uba ushubije igihugu mu bukoloni. Babishatse bashobora guhagarika ubuzima cyane cyane ko amategeko yo mu bihugu byacu ntacyo aba ababwiye. Baba bagendera ku y’iwabo badakangwa n’ikintu icyo ari cyo cyose.

Umwanzuro:

Ibigo bya Leta bikwiye kubaho ahubwo hakigwa uburyo byacungwa neza. Bakagendera ku ngero nyinshi kandi zifatika z’izindi Leta ndetse zinarimo izishuka iz’iwacu muri uko kugurisha. Leta y’Ubufaransa ifite ibigo byinshi kandi bikora neza ndetse bikanapiganwa n’ibyigenga. Leta y’Ubwongereza iri kwiga uburyo yakwongera kugira ijambo rya nyuma mu rwego rw’ingufu nyuma yo kururekura. Leta ya Suwedi ifite ibigo byinshi kandi bikora neza kandi bipiganwa n’ibyigenga nta kibazo. Leta ya Noruveji ifite ibigo byinshi kandi bikora neza.

Icyihutirwa muri ibi byose ni ugushyiraho amategeko agenga ipiganwa mu bucuruzi (Fair competition) kandi ayo mategeko agakurikizwa. Na none ubucamanza bukwiriye kujya bukurikirana abanyereza umutungo w’ibyo bigo bya Leta. Hato ejo inteko y’abadepite ntizayoborwe nabi ngo itezwe cyamunara. Polisi y’igihugu nikora nabi yegurirwe abanyamahanga. …

Na none gushyiraho ibyo bigo bya Leta ukabiha Monopole byangiza ipigangwa umunyagihugu wese yagombye kugiraho uburenganzira. Bityo abantu bose bakaba bategetswe gushaka akazi muri icyo kigo kimwe. Ikigo cya Leta gishobora gupiganwa n’icyigenga kandi byombi bikunguka bikanungura abanyarwanda.

Njyewe ni uko mbibona kandi uwampora ko tutabibona kimwe azaba andenganyirije ubusa.